Image Alt

Savez speleoloških organizacija Srbije - SSOS

Komšije iz podzemlja

Svet tame vrvi od života. Bilo da su to pukotine, zemljište, šupljine, tuneli, suve, vlažne ili potopljene sredine. Oblici života koji se tu javljaju su krajnje specifični, za nas neobični i bizarni. Ukoliko bi malo bolje osmotrili i mali pedalj tla speleološkog objekta mogli bi uočiti stonoge, pseudo škorpije, krpelje, kolebole, rakove i razne druge organizme. Ova zanimljiva skupina koegzistira zajedno sa svojim površinskim srodnicama sa kojima je stalno u interakciji. Raznovrsnost pećinske faune je nepojmljiva. Sve grupe koje srećemo na površini imaju svoje predstavnike u podzemlju. Većina njih je mikroskopskih veličina što ih čini teže uočljivim ali svakako ne manje prisutnim. Sve ove grupe igraju važnu ulogu u zemljištu i vodi održavajući ih čistim i zdravim.

Neizmernu pomoć pri istraživanju i zaštiti podzemnih organizama kao i celokupne sredine imaju speleološki klubovi sa svojim članovima. Određene vrste je moguće uočiti tek nakon brojnih poseta istom speleološkom objektu u različitim vremenskim intervalima. Otkriće mnogih vrsta je upravo zasluga entuzijasta koju su sakupili stanovnike podzemlja u toku svojih redovnih speleoloških akcija.

Tako jedan rak sakupljen u vrelu koje je pre toga posećeno više stotina puta od strane speleologa raznih profila baca novo svetlo na poreklo tih vrsta sa ovih područja i biva novootkriveni rod i vrsta.

Ficticaris serbica je opisan 2019. godine zahvaljujući srpskim speleoroniocima. To je vrsta čiji su najbliži srodnici mogu naći tek u Americi.

Najdublja jama u Srbiji, Rakin ponor, je dugo sakrivala drugu vrstu raka. Niphargus mirocensis koji je opisan tek 2015. godine, mnogo godina nakon početka istraživanja ovog objekta, a opet zahvaljujući našim speleolozima.

Turistički objekti takođe kriju svoje “dragulje” i ne odaju ih lako. Brachydesmus sjenicae je stonoga koja je opisana 2013. godine, a nađena je slučajno u Ušačkom pećinskom sistemu od strane speleologa koji su vodili turističke ture.

Mnoge druge poznate pećine, zaslugom naših speleologa, poseduju vrstu koja nosi ime po njima ili po speleolozima koji su je našli. Kao na primer Bogovinska pećina, Lazareva pećina, i druge. Zasluge kolega speleologa daleko prevazilaze gore navedene.

Mi smo prvi na liniji odbrane svih ovih divnih i ekološki bitnih bića. Prvi koji će primetiti promene bilo one loše ili dobre. Jedini koji mogu reagovati na vreme kada je potrebno i zaštiti ovu krhku sredinu. Pozivamo Vas da prilikom svake naredne posete objektu obratite trunku više pažnje na živi svet koji je oko nas. Sigurni smo da ćete ga primetiti, možda i uočiti neku novu formu koja će sutra nositi ime po Vama ;-).

 

 

 

Autor: Matija Petković